Follow on FB

17. travnja 2015.

Prikaz računa kroz glavnu knjigu i dnevnik

Prikaz računa kroz glavnu knjigu

Sva knjigovodstvena konta, koja su otvorena u knjigovodstvu jednog preduzeća, čine glavnu knjigu. Knjigovodstvena konta se otvaraju na osnovu početnog bilansa i u toku godine.
Otvaranje početnog stanja konta aktive se vrši tako da se otvore posebna konta za svaku bilansnu poziciju i unese početno stanje na lijevu (dugovnu) stranu, a isti iznos se unosi na desnu (potražnu) stranu pasive. Otvaranje računa pasive se vrši, takođe, otvaranjem posebnog konta za svaku bilansnu poziciju, s tim da se početno stanje unosi na desnu (potražnu) stranu, a isti iznos na lijevu (dugovnu) stranu aktive. Na kraju evidentiranja, promet dugovne i potražne strane mora biti jednak.

Primjer: Preduzeće je imalo 01.01. tekuće godine sljedeći bilans stanja:
prikaz-racuna-kroz-dnevnik-i-glavnu-knjigu


Termin „glavna knjiga" se koristi zato što se konta (u vidu posebnih listova, tzv. kartica) vode u povezanim knjigama. U preduzeću se vode dvije glavne knjige i to:
- glavna knjiga prvog stepena (sintetička konta stanja i konta uspjeha) i
- glavna knjiga drugog stepena (analitička konta).

Prikaz računa kroz dnevnik

Dnevnik predstavlja instrument za hronološku evidenciju (tj. prema redoslijedu nastajanja) poslovnih promjena. Sve poslovne promjene se evidentiraju i u glavnoj knjizi i u dnevniku, što znači da zbir prometa u glavnoj knjizi mora biti jednak zbiru prometa dnevnika. Evidentiranje na dnevniku osigurava potpunost knjiženja poslovnih promjena na jednom mjestu, što olakšava pronalaženje eventualne greške u knjiženju. U nastavku ćemo prikazati evidentiranje poslovnih promjena kroz dnevnik, na primjeru otvaranja početnog stanja, tabela br. 4:

Tabela br. 4: Prikaz dnevnika za januar
tabela-4-prikaz-dnevnika


Iz priložene tabele može se vidjeti da dnevnik sadrži sljedeće potrebne elemente:
- naziv dnevnika,
- oznaku mjeseca na koji se odnosi evidentiranje,
- broj strane dnevnika,
- datum nastanka poslovne promjene,
- naziv konta,
- poziv (broj konta),
- iznose (dugovne i potražne strane) i
- kraći opis poslovne promjene s pozivom na broj dokumenta.

Poslovna promjena može biti proknjižena prostim knjigovodstvenim stavom ili složenim knjigovodstvenim stavom. Prosti knjigovodstveni stav podrazumijeva knjiženje poslovne promjene na jedan konto Duguje i jedan konto Potražuje. Međutim , ukoliko je kod evidentiranja poslovne promjene više konta Duguje, ili više konta Potražuje, onda je to složeni knjigovodstveni stav.
Knjiženje poslovnih promjena se uglavnom vrši istovremeno u glavnoj knjizi i dnevniku (kopirna metoda).

www.kakovodstvo.com