Financijski prihodi - Knjiženje

By //
U preduzeću se javljaju i financijski prihodi vezani za poslove financiranja, slično financijskim rashodima, a odnose se na kamate, pozitivne kursne razlike, kasa-skonta odobrena za prijevremena plaćanja, otpise dugoročnih plasmana i slično.
Obračunata kamata se evidentira zaduženjem konta Potraživanja (od kupaca, banaka i sl.), a odobrenjem konta Prihodi od kamata.

Primjer:

1) Preduzeće je ispostavilo kupcu obračun kamate za tekući mjesec po nenaplaćenom potraživanju u iznosu od 250 KM.
2) Kupcu iz inostranstva je ispostavljena faktura br. 5 za izvršene .usluge od 1.000 $, bez obaveze obračuna PDV. Kurs $ na dan ispostavljanja fakture je iznosio 1.55000 KM.
Fakutura je naplaćena po važećem kursu $ na dan plaćanja od 1.56000 KM. 
Obračunati i uknjižiti kursnu razliku.

financijski-prihodi-knjizenje

Knjiženje financijskih prihoda iz primjera u glavnoj knjizi:

financijski-prihodi-knjizenje-2

Nabavna vrijednost prodate robe - Knjiženje

By //
Nabavna vrijednost prodane robe vrši se metodom prosječne cijene ili pomoću FIFO ili LIFO metode, ove metode se koriste u slučaju kada se roba na zalihama evidentira po nabavnim cijenama.

Evidentiranje realizacije robe u glavnoj knjizi se vrši zaduživanjem konta Nabavna vrijednost realizovane robe, a odobravanjem računa Roba na zalihi. Ukoliko se zalihe robe vode po prodajnim cijenama (bez PDV-a), onda se prilikom prodaje zadužuje konto Nabavna vrijednost realizovane robe (za iznos nabavne vrijednosti) i konto Razlika u cijeni (za dio razlike u cijeni koja se odnosi na prodanu robu), a odobrava se konto Roba na zalihi (za iznos prodajne vrijednosti).

Zalihe robe u maloprodaji i veleprodaji se najčešće vode po prodajnim cijenama. U realizovanoj (prodanoj) vrijednosti robe nalazi se ukalkulisana razlika u cijeni (RUC) u veleprodaji, a u maloprodaji, pored ukalkulisane razlike u cijeni, se nalazi i ukalkulisani PDV.

Prilikom utvrđivanja nabavne vrijednosti prodane robe iz vrijednosti prodate robe moraju se isključiti ukalkulisani RUC i ukalkulisani PDV. Svrha utvrđivanja nabavne vrijednosti prodane robe je da se utvrdi koliko je koštala roba, odnosno da se utvrdi iznos troškova koji su sadržani u robi.
Zbog toga se nabavna vrijednost prodane robe priznaje kao rashod obračunskog perioda, vodi se na grupi računa 50, utvrđuje se po potrebi, a na kraju obračunskog perioda obavezno.

Obično se nabavke robe vrše sukcesivno, tako da je postotak ukalkulisanog RUC-a različit za svaku nabavku. U ovim slučajevima se utvrđuje prosječna ukalkulisana razlika u cijeni koja se dobije kada se potražna strana konta RUC-a ( konto 1329) stavi u odnos sa dugovnom stranom robe na zalihama (konto 1320).

Navedeno će se objasniti na sljedećem primjeru.

Stanje zaliha robe u skladištu (konto 1320) iznosi 15.600 KM, a RUC-a (konto 1329) iznosi 1.720 KM. Procenat ukalkulisane razlike u cijeni u zalihama robe iznosi 11,02 (1.720/15.600xl 00). Preduzeće je ispostavilo kupcu fakturu za prodatu robu u iznosu od 1 l.700 KM. Ukalkulisana razlika u cijeni u prodatoj robi iznosi 1.102 (10.000xl l,02%).

Evidentiranje prodaje i nabavne vrijednosti prodate robe
nabavna-vrijednost-prodate-robe-knjizenje
Evidentiranje prodaje i nabavne vrijednosti prodate robe

Evidentiranje troškova proizvodnih usluga - Knjiženje

By //
Troškovi proizvodnih usluga se javljaju kod angažovanja usluga drugih, u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti.
U troškove proizvodnih usluga spadaju:

  • troškovi usluga na izradi učinka;
  • troškovi transportnih usluga;
  • troškovi usluga održavanja;
  • troškovi zakupnina;
  • troškovi sajmova;
  • troškovi reklama i propagande i
  • troškovi ostalih usluga.
U knjigovodstvu se troškovi usluga evidentiraju tako da se zaduži konto Troškovi proizvodnih usluga a odobri konto Dobavljači ili Blagajna - ukoliko je usluga plaćena gotovinski, i Potraživanja za PDV.

Primjer:

Dobavljač je ispostavio fakturu za popravku grijanja u iznosu od 5850 KM ( 5000 KM + 850 PDV).
evidentiranje-troskova-proizvodnih-usluga-knjizenje

Prethodno smo objavili kako se knjiži i obračunava amortizacija ali ćemo dodati još kako se evidentiraju troškovi amortizacije.

Trošak amortizacije obuhvata dio vrijednosti osnovnih sredstava koji se prenosi na učinke, odnosno koji se uključuje u cijenu koštanja proizvoda i usluga. Obračun amortizacije se vrši pomoću vremenske ili funkcionalne metode.

Metoda vremenskog obračuna amortizacije

Metoda vremenskog obračuna amortizacije temelji se na nabavnoj vrijednosti osnovnih sredstava i procijenjenom vijeku njihovog trajanja. 
U zavisnosti od toga da li se u procijenjenom vijeku trajanja vrši ravnomjerni otpis, opadajući ili rastući, razlikujemo:
  • linearnu metodu otpisa osnovnih sredstava (godišnji iznos amortizacije se dobije dijeljenjem nabavne vrijednosti osnovnog sredstva sa procijenjenim vijekom njegovog trajanja),
  • metodu degresivnog otpisa osnovnih sredstava (otpis osnovnih sredstava je najveći u prvim godinama korišćenja, a smanjuju se u zadnjim godinama korišćenja),
  • metodu progresivnog otpisa amortizacije (otpis je najmanji u prvim godinama korišćenja osnovnog sredstva, a povećava se u zadnjim godinama sa povećanjem obima proizvodnje).

Metoda funkcionalnog obračuna amortizacije

Funkcionalna metoda obračuna amortizacije se temelji na nabavnoj vrijednosti osnovnih sredstava i očekivanom obimu učinaka. Troškovi amortizacije po jedinici učinka se dobiju dijeljenjem nabavne vrijednosti osnovnog sredstva sa procijenjenim obimom učinaka. Na taj način se dobiju konstantni troškovi amortizacije po jedinici učinka.

Knjiženje dugoročnih i kratkoročnih kredita

By //

Dugoročni krediti

Dugoročni krediti (krediti sa rokom vraćanja dužim od jedne godine) se, po pravilu, koriste za finansiranje dugoročnih osnovnih sredstava i trajnih obrtnih sredstava. Dugoročni krediti za osnovna sredstva se, uglavnom, uplaćuju direktno u korist dobavljača, dok se kredit za trajna obrtna sredstva uplaćuje u korist žiro računa preduzeća. Sa danom uplate sredstava počinje teći kreditna obaveza prema banci.


Primjer:

Banka je odobrila preduzeću dugoročni kredit za nabavku dizalice (osnovno sredstvo) u iznosu od 18.000 KM. Sredstva su odmah uplaćena u korist dobavljača.

Knjiženje u glavnoj knjizi:
knjiženje-dugoročnih-kredita

Otplata kredita se vrši prema otplatnom planu tako da se zadužuje konto Dugoročni krediti, a odobrava (potražuje) Žiro račun preduzeća.

Knjiženje odobravanja bankarskog kredita i otplata rata prikazaćemo na sljedećem primjeru:
Banka je odobrila preduzeću dugoročni kredit od I 00.000 KM, sa rokom otplate od 3 godine i kamatnom stopom od 10% godišnje. Otplata se vrši po sistemu jednakih mjesečnih anuiteta.

Dnevnik knjiženja
dugoročni-krediti-primjer-knjiženja


Kratkoročni krediti

Kratkoročni krediti (rok vraćanja do jedne godine) se koriste za finansiranje povremenih i privremenih potreba za obrtnim sredstvima. Pribavljanje kratkoročnih kredita se evidentira tako da se zadužuje Žiro račun, a odobrava konto Kratkoročni krediti. Transakcija vraćanja kredita se evidentira obrnutim stavom, tj. potražuje Žiro račun, a duguju Kratkoročni krediti.

Primjer:

1) Banka je odobrila kratkoročni kredit preduzeću u iznosu od 10.000 KM.
2) Izvršenje jednokratni povrat kredita.
kratkoročni-krediti-knjiženje

U primjeru je prikazan povrat kredita bez kamate. Knjiženje kamate će se prikazati u dijelu koji obrađuje knjigovodstveno obuhvatanje finansijskih rashoda.

Knjiženje - Kupovina osnovnih sredstava

By //
Novo osnovno sredstvo se knjigovodstveno evidentira, na osnovu pristigle fakture dobavljača tako da se za iznos nabavne vrijednosti zaduži konto Osnovno sredstvo, a odobri (potražuje) račun - konto Dobavljači.

Primjer knjiženja osnovnih sredstava

Od preduzeća XXX kupljen je 02.01. kancelarijski sto u vrijednosti 1.000 KM, bez PDV-a na paritetu fak. kupac. Banka je, iz namjenski odobrenog kratkoročnog kredita, platila dobavljaču br. 25.
knjizenje-kupovina-osnovnih-sredstava-1


Kod nabavke ovog osnovnog sredstva nije bilo dodatnih troškova (prevoza i montaže), tako da je evidentiranje vršeno direktno na konto osnovnog sredstva.
Međutim, ukoliko se kod nabavke osnovnih sredstava jave dodatni troškovi koji su neophodni za aktiviranje osnovnog sredstva, kao što su npr. prevoz, montaža, carina, obuka i sl., onda se takva osnovna sredstva prvo evidentiraju na kontu Osnovna sredstva u pripremi (Investicije u toku) sve dok se ne utvrdi puna nabavna vrijednost. Protuteža tom kontu je konto Dobavljači.

Primjer:

1) Od preduzeća YYY kupljena je pakerica po fakturi br. 15 u iznosu od 7 .020 KM (6.000 KM + 1.020 KM - 17% PDV).
2) Prevoz opreme je izvršila firma YYY i ispostavila fakturu br. 12 u iznosu od 585 KM (500 KM+ 85 KM - 17% PDV).
3) Na ime troškova montaže stigla je faktura br. 14 od firme Ugradnja u iznosu od 234 KM (200 KM + 34 KM - 17% PDV).
4) Pakerica je stavljena u upotrebu na osnovu komisijskog zapisnika.
5) Izvršeno je plaćanje dobavljačima sa izdvojenih sredstava za investicije.
knjizenje-kupovina-osnovnih-sredstava-2


Prikaz računa kroz glavnu knjigu i dnevnik

By //

Prikaz računa kroz glavnu knjigu

Sva knjigovodstvena konta, koja su otvorena u knjigovodstvu jednog preduzeća, čine glavnu knjigu. Knjigovodstvena konta se otvaraju na osnovu početnog bilansa i u toku godine.
Otvaranje početnog stanja konta aktive se vrši tako da se otvore posebna konta za svaku bilansnu poziciju i unese početno stanje na lijevu (dugovnu) stranu, a isti iznos se unosi na desnu (potražnu) stranu pasive. Otvaranje računa pasive se vrši, takođe, otvaranjem posebnog konta za svaku bilansnu poziciju, s tim da se početno stanje unosi na desnu (potražnu) stranu, a isti iznos na lijevu (dugovnu) stranu aktive. Na kraju evidentiranja, promet dugovne i potražne strane mora biti jednak.

Primjer: Preduzeće je imalo 01.01. tekuće godine sljedeći bilans stanja:
prikaz-racuna-kroz-dnevnik-i-glavnu-knjigu


Termin „glavna knjiga" se koristi zato što se konta (u vidu posebnih listova, tzv. kartica) vode u povezanim knjigama. U preduzeću se vode dvije glavne knjige i to:
- glavna knjiga prvog stepena (sintetička konta stanja i konta uspjeha) i
- glavna knjiga drugog stepena (analitička konta).

Prikaz računa kroz dnevnik

Dnevnik predstavlja instrument za hronološku evidenciju (tj. prema redoslijedu nastajanja) poslovnih promjena. Sve poslovne promjene se evidentiraju i u glavnoj knjizi i u dnevniku, što znači da zbir prometa u glavnoj knjizi mora biti jednak zbiru prometa dnevnika. Evidentiranje na dnevniku osigurava potpunost knjiženja poslovnih promjena na jednom mjestu, što olakšava pronalaženje eventualne greške u knjiženju. U nastavku ćemo prikazati evidentiranje poslovnih promjena kroz dnevnik, na primjeru otvaranja početnog stanja, tabela br. 4:

Tabela br. 4: Prikaz dnevnika za januar
tabela-4-prikaz-dnevnika


Iz priložene tabele može se vidjeti da dnevnik sadrži sljedeće potrebne elemente:
- naziv dnevnika,
- oznaku mjeseca na koji se odnosi evidentiranje,
- broj strane dnevnika,
- datum nastanka poslovne promjene,
- naziv konta,
- poziv (broj konta),
- iznose (dugovne i potražne strane) i
- kraći opis poslovne promjene s pozivom na broj dokumenta.

Poslovna promjena može biti proknjižena prostim knjigovodstvenim stavom ili složenim knjigovodstvenim stavom. Prosti knjigovodstveni stav podrazumijeva knjiženje poslovne promjene na jedan konto Duguje i jedan konto Potražuje. Međutim , ukoliko je kod evidentiranja poslovne promjene više konta Duguje, ili više konta Potražuje, onda je to složeni knjigovodstveni stav.
Knjiženje poslovnih promjena se uglavnom vrši istovremeno u glavnoj knjizi i dnevniku (kopirna metoda).

www.kakovodstvo.com
Pokreće Blogger.